Svetlana Paramonova

about
Svetlana
Viši znanstveni suradnik, Pravni fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Katedra za kazneno pravo, Republika Hrvatska

Dr. Svetlana Paramonova, dipl. iur., magistra prava, radila je kao viši znanstveni suradnik na Institutu Max Planck za strano i međunarodno pravo. Odnedavno radi kao viši znanstveni suradnik na Sveučilištu u Zagrebu, Katedri za kazneno pravo te kao istraživač stipendist u okviru istraživačkih stipendija Marie Curie. Diplomirala je pravo na Sibirskom Federalnom Sveučilištu (Rusija) 2006. godine. Dobila je stipendiju EU-a za sveučilišni studij u Njemačkoj. Na Sibirskom Federalnom Sveučilištu bila je odgovorna za međunarodne programe na Odsjeku za poredbeno pravo, zatim je radila kao pravna savjetnica u Pravnoj klinici te kao odvjetnica na sveučilišnom Pravnom institutu. Kao stipendist Njemačke službe za akademsku razmjenu (DAAD), 2008. godine završila je magisterij prava na Sveučilištu u Passau (Njemačka). Tamo je na Institutu za kazneno pravo i kazneno procesno pravo radila kao asistent te je radila na projektima Njemačke službe za akademsku razmjenu (DAAD) u Rusiji. 2013. godine doktorirala je na Sveučilištu u Passau na temu kaznene sudbenosti u kibernetičkom prostoru. Objavila je brojne radove na temu ruskog kaznenog prava, posebno iz područja sudske nadležnosti u kibernetičkom prostoru, ljudskih prava i smrtne kazne.


Bezgraničnost kibernetičkog prostora nasuprot ograničenoj primjeni nacionalnog kaznenog prava

Karakteristike kibernetičkog prostora, posebice prekogranična priroda kibernetičkog kriminala, predstavljaju kaznenopravnu dilemu u mnogim aspektima. Jedan od glavnih izazova s jedne strane je bezgraničnost kibernetičkog prostora te ograničena primjena odgovarajućeg nacionalnog kaznenog prava s druge strane. Transnacionalni kibernetički kriminal, primjerice kaznena djela širenja sadržaja ili kibernetičke sabotaže, više nije moguće učinkovito sprječavati isključivo kroz primjenu nacionalnih propisa. Klasično kazneno pravo temeljeno na teritorijalnom suverenitetu uvijek će biti ograničeno državnim granicama. Stoga se smatra da je uspostavljanje međunarodno priznatog mehanizma neizbježno, primjerice, kroz osnivanje Međunarodnog suda za kibernetički kriminal koji bi bio nadležan za kazneni progon teških kaznenih djela transnacionalnog kibernetičkog kriminala i za rješavanje pitanja nadležnosti u kibernetičkom prostoru.  

Predavanje

Bezgraničnost kibernetičkog prostora nasuprot ograničenoj primjeni nacionalnog kaznenog prava
-