Doc.dr.sc. Robert Kopal, znanstveni suradnik; profesor visoke škole u trajnom zvanju; znanstveni direktor u IN2data d.o.o. Data Science Company gdje je suosnivač i stariji partner; prodekan za istraživanje i razvoj na Visokom učilištu Algebra te voditelj diplomskog studija Digitalni marketing; predavač i gost predavač na više visokih učilišta u RH i inozemstvu te na CROMA EduCare programu (Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika); doktorirao na Ekonomskom fakultetu u Rijeci s temom disertacije "Ekonomske implikacije međunarodnog terorizma"; ex dekan Visoke škole za financije i pravo Effectus, Zagreb; ex glavni obavještajni analitičar MUP-a RH; ex menadžer u POA-i i SOA-i; objavio devet knjiga u RH i inozemstvu; autor više poglavlja u knjigama te četrdesetak stručnih i znanstvenih radova u RH i inozemstvu; voditelj i predavač na stotinjak poslovnih i analitičkih radionica u RH i inozemstvu; dizajnirao nekoliko specijaliziranih informacijskih sustava; certificirani trener iz područja strukturiranih analitičkih tehnika i analitičkog SW; član SCIP-a (Strategic and Competitive Intelligence Professionals), IALEIA-e (International Association of Law Enforcement Intelligence Analysts) i BDVA (Big Data Value Association); član uredništva u International Journal of Economics & Management Sciences te Global Journal of Technology and Optimization; izlagao na mnogim domaćim i međunarodnim konferencijama te sudjelovao i vodio više nacionalnih i međunarodnih analitičkih projekata; član Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala.
Najnovija knjiga "Analiza (socijalnih) mreža: praktična primjena" biti će objavljena u veljači 2016. godine.
Forenzički podaci: znanost o podacima u okviru provedbe zakona
Za potrebe ovog izlaganja koristit ću radnu definiciju forenzične inteligencije koju je ponudio Robert Milne: „Primjena forenzične znanosti na kriminalističko-obavještajne radnje radi utvrđivanja potrebnih činjenica koje omogućuju izvođenje obavještajnih podataka korisnih u području utvrđivanja povezanosti kaznenih djela i povezivanja kaznenih djela s počiniteljima“. Također ću koristiti definiciju koju nudi Olivier Ribaux: „Forenzična inteligencija je precizan, pravodoban i koristan rezultat logičke obrade forenzičnih podataka u nekom predmetu.“ A sad razmislite o Booz/Allen/Hamiltonovoj definiciji znanosti o podacima: „Znanost o podacima je umjetnost pretvaranja podataka u djela. Bavljenje znanošću o podacima zahtijeva pravovremeno izdvajanje primjenjivih podataka iz različitih izvora podataka radi korištenja podatkovnih proizvoda.“ Cilj ove prezentacije jest postaviti određena pitanja. Umjetnost analize obavještajnih podataka zapravo je umijeće postavljanja pitanja. Među brojnim pitanjima ističu se sljedeća: Je li stručnjak za forenzičnu inteligenciju zapravo moćniji obavještajni analitičar? Trebamo li obavještajnim analitičarima osigurati obrazovanje iz područja forenzične znanosti? Ili bismo ipak forenzičare trebali educirati o analizi obavještajnih podataka? Postavlja se još jedno važno pitanje: „A što s onime za što još nismo svjesni da ne znamo?“ Ovim ću izlaganjem nastojati rasvijetliti ova dvosmislena pitanja i uvesti znanost o podacima u područje provedbe zakona i kaznenog progona. Potrudit ću se da izlaganje bude praktično i provokativno, jer sam uvjeren da znanost o podacima daje odgovore na sva pitanja.